Ostvari 20% popusta na prvu kupnju s kodom JUICEFAST20 na checkoutu.
Sastojci: bulgur, brokula, peršin, bosiljak, lješnjak, sir, češnjak, chilli papričica, maslinovo ulje.
Kvalitetna i uravnotežena prehrana je kao dugoročno ulaganje. Rezultati se ne vide odmah, nego nakon nekog vremena. Zato dvaput razmisli što stavljaš na tanjur.
Neka od poznatih jela s bulgurom su: tabbouleh, falafel, pesto bulgur, kisir, bulgur s povrćem i piletinom, bulgur s ribom i druga.
Jesu li Juicefast gotovi obroci sigurni za zagrijavanje u mikrovalnoj, pročitaj u našem članku: Mikrovalna pečnica, da ili ne?
Bulgur se smatra cjelovitim zrnom, što znači da jedeš cijelo zrno pšenice, s klicom, endospermom i mekinjama. Tako dobivaš sve hranjive tvari koje žitarica nudi. Proizvodi od rafinirane pšenice imaju nižu nutritivnu vrijednost jer im se uklone klice i mekinje, bogate hranjivim tvarima, pa ostane samo endosperm bogat ugljikohidratima.
Vrste bulgura
Bulgur se nakon kuhanja, sušenja i drobljenja prosijava i razvrstava prema veličini. Prema tome razlikujemo 4 vrste: sitna zrna bulgura, srednja zrna bulgura, grublja zrna bulgura i vrlo gruba zrna bulgura. Pravilo je jednostavno: što je zrno manje, to se kraće kuha.
Hranjiva vrijednost bulgura
Bulgur sadrži niz vitamina i minerala, kao i dobru količinu proteina i vlakana. Zapravo, porcija od 1/2 šalice (91 gram) osigurava gotovo 30% dnevne vrijednosti za vlakna.
Cjelovite žitarice dobar su izvor mangana, magnezija i željeza, a bulgur ima nešto manje kalorija od sličnih cjelovitih žitarica, poput smeđe riže ili kvinoje. Iako je žitarica, sadrži i bjelančevine.
Porcija od 1 šalice (182 grama) kuhanog bulgura ima:
151 kaloriju
34 grama ugljikohidrata
6 grama proteina
manje od 1 grama masti
8 grama vlakana
Bulgur je niskokalorična namirnica, pa se ne trebaš bojati da ćeš uhvatiti višak kilograma. Za usporedbu, 182 grama kuhane riže ima približno 235 kalorija. Redovita konzumacija cjelovitih žitarica bogatih vlaknima, poput bulgura, povezana je s više zdravstvenih prednosti, uključujući prevenciju bolesti i bolju probavu. Kuhaj ga na laganoj vatri dok ne upije svu vodu.
Zdravlje srca
Hrana bogata vlaknima, poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, dobra je za srce. Bulgur među biljnim namirnicama ne zaostaje nimalo! Cjelovite žitarice se od svih kroničnih bolesti najviše povezuju s nižim rizikom od moždanog i srčanog udara, srčanih bolesti i zatajenja srca.
Regulacija šećera u krvi
Cjelovite žitarice, za razliku od rafiniranih, povezuju se sa manjim skokom šećera u krvi i nižom razinom inzulina. Mogu poboljšati i ukupnu osjetljivost na inzulin. Za to su prvenstveno zaslužna vlakna, ali i biljni spojevi iz cjelovitih žitarica mogu imati važnu ulogu. Bulgur je bogat izvor i vlakana i fitonutrijenata, koji mogu pomoći u kontroli šećera u krvi.
Zdravlje probavnog sustava
Redoviti unos cjelovitih žitarica, poput bulgura, može potaknuti rast zdravih crijevnih bakterija. One proizvode masne kiseline kratkog lanca (SCFA), koje podržavaju zdravlje crijeva i pravilnu probavu. Osim toga, dovoljno hrane bogate vlaknima, poput bulgura, može pomoći u sprječavanju probavnih problema, poput zatvora. Zapamti: bulgur sadrži gluten, pa nije za one koji ga moraju izbjegavati ni za one koji se muče s nadutošću.
Bulgur i mršavljenje
Na tjelesnu masu utječu različiti čimbenici, ali brojne studije povezuju visok unos vlakana s gubitkom kilograma i manjom sklonošću debljanju. Objašnjenja ima nekoliko. Jedno je da vlakna iz bulgura i ostalih cjelovitih žitarica hrane crijevnu mikrobiotu. To su dobre bakterije koje žive u našim crijevima, a za rast im treba hrana, a to su upravo vlakna iz namirnica. Ne zaboravi na vlakna! Uz to, vlakna povećavaju sitost, pa posljedično jedeš manje kalorija.
Zaključno o bulguru
Bulgur uz drugu hranu bogatu vlaknima, kao dio uravnotežene prehrane, može pomoći održavanju tjelesne težine i općem zdravlju.
Najčešće se koristi kao zamjena za rižu ili neku drugu žitaricu. Kad usporediš nutritivne vrijednosti, jasno je zašto: bulgur je bogatiji vlaknima i folatima (vitamin B).
Kao i kod svake namirnice, odgovor organizma je individualan, pa količinu prilagodi sebi i svojim potrebama. Ako primijetiš probleme s probavom ili alergijsku reakciju, ili uzimaš određene lijekove, javi se obiteljskom liječniku ili nutricionistu.
Objavljeni sadržaj je edukacijskog karaktera i ne služi kao zamjena za liječničko mišljenje niti za lijekove.
Kratki odgovori na najčešća pitanja o bulguru
Što je bulgur?
Bulgur je cjelovita pšenična žitarica koja je skuhana, osušena i drobljena, a izgledom podsjeća na kus-kus, kvinoju ili rižu.
Koliko kalorija ima bulgur?
Šalica (182 g) kuhanog bulgura ima 151 kcal, 34 g ugljikohidrata, 6 g proteina, manje od 1 g masti i 8 g vlakana.
Ima li bulgur glutena?
Da, bulgur sadrži gluten pa nije pogodan za osobe koje ga moraju izbjegavati.
Ima li bulgur manje kalorija od riže?
Da, 182 g kuhanog bulgura ima 151 kcal, a ista količina kuhane riže približno 235 kcal.
Kako se kuha bulgur?
Na laganoj vatri sve dok ne upije vodu u kojoj se kuha; manja zrna zahtijevaju kraće vrijeme kuhanja.
Koje vrste bulgura postoje?
Prema veličini zrna četiri vrste: sitna, srednja, grublja i vrlo gruba zrna.
Pomaže li bulgur kod mršavljenja i probave?
Može pomoći: vlakna daju osjećaj sitosti i podržavaju probavu, kao dio uravnotežene prehrane.
Što ti može pomoći
Treba ti praktičan obrok? Pogledaj Juicefast zdrave obroke. Više od 100.000 kupaca već ih je isprobalo.
Kratki odgovor: bulgur je cjelovita pšenična žitarica, skuhana, osušena i drobljena, blagog okusa. Šalica (182 g) kuhanog bulgura ima 151 kcal, 34 g ugljikohidrata, 6 g proteina i 8 g vlakana. Sadrži gluten, pa nije za osobe koje ga moraju izbjegavati.
Mnogi misle da ne znaju što je bulgur, a vjerojatno su ga već jeli. Najstarija je žitarica koja se kuhala, a našla je mjesto i u kozmetici, kao sastojak sapuna za ruke ili šampona za kosu. Na tanjuru ti je najvjerojatnije završila u salati, juhi, desertu ili glavnom jelu s povrćem. Ako ti je prošla ispod radara, vrijeme je da ga upoznaš.
Ovdje ćeš saznati koje vrste bulgura postoje, što je u njemu, kako utječe na zdravlje i mršavljenje i kako ga najlakše spremiti. Krećemo od povijesti.
Bulgur kroz povijest
Bulgur pšenica je nevjerojatno svestrana cjelovita žitarica s drevnim korijenima u kuhinjama Bliskog istoka (Turska), Mediterana i zapadne Azije, i to s dobrim razlogom. Izgledom podsjeća na kus-kus, kvinoju ili rižu. Zbog zdravstvenih prednosti i hranjivih svojstava svojedobno je bio na vrhu popisa prehrane za radnike koji su obavljali teške fizičke poslove. Postoji pretpostavka da podiže razinu energije, pa su ga gladijatori navodno jeli za doručak. Prema povjesničarima, bulgur je otkriven prije otprilike 4 000 godina u Mezopotamiji. Kineski vladar je 2 800 godina p.k. uvrstio ovu žitaricu među pet najvažnijih, zajedno s ječmom, prosom, rižom i sojom. Postupak pripreme bulgura kao vrijedne namirnice ostao je gotovo isti do danas.
Što je bulgur?
“Burgul” je naziv za zrno pšenice na arapskom jeziku, dok se u turskom koristi naziv “bulgur”.
Bulgur ima blag okus pa ide uz gotovo sva jela. Uz to ga je lako pripremiti i ima brojne zdravstvene prednosti. Prokuhan je ili djelomično kuhan, pa je gotov puno brže od većine drugih cjelovitih žitarica. Možeš ga skuhati, a možeš ga i samo natopiti u vrućoj vodi. Kako nastaje? U kontroliranim uvjetima durum pšenica se suši, a drobljenjem se odvaja od ljuske. U pravilu je odlična namirnica za one koji nemaju vremena.
Bulgur nije samo ukusan i brz za pripremu, nego je i vrlo hranjiv. Juicefast ga priprema za tebe! Pesto bulgur s povrćem je veganski obrok bogat proteinima i ugljikohidratima, obogaćen domaćim pestom od bosiljka i brokule.
Ostvari 20% popusta na prvu kupnju s kodom JUICEFAST20 na checkoutu.
Sastojci: bulgur, brokula, peršin, bosiljak, lješnjak, sir, češnjak, chilli papričica, maslinovo ulje.
Kvalitetna i uravnotežena prehrana je kao dugoročno ulaganje. Rezultati se ne vide odmah, nego nakon nekog vremena. Zato dvaput razmisli što stavljaš na tanjur.
Neka od poznatih jela s bulgurom su: tabbouleh, falafel, pesto bulgur, kisir, bulgur s povrćem i piletinom, bulgur s ribom i druga.
Jesu li Juicefast gotovi obroci sigurni za zagrijavanje u mikrovalnoj, pročitaj u našem članku: Mikrovalna pečnica, da ili ne?
Bulgur se smatra cjelovitim zrnom, što znači da jedeš cijelo zrno pšenice, s klicom, endospermom i mekinjama. Tako dobivaš sve hranjive tvari koje žitarica nudi. Proizvodi od rafinirane pšenice imaju nižu nutritivnu vrijednost jer im se uklone klice i mekinje, bogate hranjivim tvarima, pa ostane samo endosperm bogat ugljikohidratima.
Vrste bulgura
Bulgur se nakon kuhanja, sušenja i drobljenja prosijava i razvrstava prema veličini. Prema tome razlikujemo 4 vrste: sitna zrna bulgura, srednja zrna bulgura, grublja zrna bulgura i vrlo gruba zrna bulgura. Pravilo je jednostavno: što je zrno manje, to se kraće kuha.
Hranjiva vrijednost bulgura
Bulgur sadrži niz vitamina i minerala, kao i dobru količinu proteina i vlakana. Zapravo, porcija od 1/2 šalice (91 gram) osigurava gotovo 30% dnevne vrijednosti za vlakna.
Cjelovite žitarice dobar su izvor mangana, magnezija i željeza, a bulgur ima nešto manje kalorija od sličnih cjelovitih žitarica, poput smeđe riže ili kvinoje. Iako je žitarica, sadrži i bjelančevine.
Porcija od 1 šalice (182 grama) kuhanog bulgura ima:
151 kaloriju
34 grama ugljikohidrata
6 grama proteina
manje od 1 grama masti
8 grama vlakana
Bulgur je niskokalorična namirnica, pa se ne trebaš bojati da ćeš uhvatiti višak kilograma. Za usporedbu, 182 grama kuhane riže ima približno 235 kalorija. Redovita konzumacija cjelovitih žitarica bogatih vlaknima, poput bulgura, povezana je s više zdravstvenih prednosti, uključujući prevenciju bolesti i bolju probavu. Kuhaj ga na laganoj vatri dok ne upije svu vodu.
Zdravlje srca
Hrana bogata vlaknima, poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, dobra je za srce. Bulgur među biljnim namirnicama ne zaostaje nimalo! Cjelovite žitarice se od svih kroničnih bolesti najviše povezuju s nižim rizikom od moždanog i srčanog udara, srčanih bolesti i zatajenja srca.
Regulacija šećera u krvi
Cjelovite žitarice, za razliku od rafiniranih, povezuju se sa manjim skokom šećera u krvi i nižom razinom inzulina. Mogu poboljšati i ukupnu osjetljivost na inzulin. Za to su prvenstveno zaslužna vlakna, ali i biljni spojevi iz cjelovitih žitarica mogu imati važnu ulogu. Bulgur je bogat izvor i vlakana i fitonutrijenata, koji mogu pomoći u kontroli šećera u krvi.
Zdravlje probavnog sustava
Redoviti unos cjelovitih žitarica, poput bulgura, može potaknuti rast zdravih crijevnih bakterija. One proizvode masne kiseline kratkog lanca (SCFA), koje podržavaju zdravlje crijeva i pravilnu probavu. Osim toga, dovoljno hrane bogate vlaknima, poput bulgura, može pomoći u sprječavanju probavnih problema, poput zatvora. Zapamti: bulgur sadrži gluten, pa nije za one koji ga moraju izbjegavati ni za one koji se muče s nadutošću.
Bulgur i mršavljenje
Na tjelesnu masu utječu različiti čimbenici, ali brojne studije povezuju visok unos vlakana s gubitkom kilograma i manjom sklonošću debljanju. Objašnjenja ima nekoliko. Jedno je da vlakna iz bulgura i ostalih cjelovitih žitarica hrane crijevnu mikrobiotu. To su dobre bakterije koje žive u našim crijevima, a za rast im treba hrana, a to su upravo vlakna iz namirnica. Ne zaboravi na vlakna! Uz to, vlakna povećavaju sitost, pa posljedično jedeš manje kalorija.
Zaključno o bulguru
Bulgur uz drugu hranu bogatu vlaknima, kao dio uravnotežene prehrane, može pomoći održavanju tjelesne težine i općem zdravlju.
Najčešće se koristi kao zamjena za rižu ili neku drugu žitaricu. Kad usporediš nutritivne vrijednosti, jasno je zašto: bulgur je bogatiji vlaknima i folatima (vitamin B).
Kao i kod svake namirnice, odgovor organizma je individualan, pa količinu prilagodi sebi i svojim potrebama. Ako primijetiš probleme s probavom ili alergijsku reakciju, ili uzimaš određene lijekove, javi se obiteljskom liječniku ili nutricionistu.
Objavljeni sadržaj je edukacijskog karaktera i ne služi kao zamjena za liječničko mišljenje niti za lijekove.
Kratki odgovori na najčešća pitanja o bulguru
Što je bulgur?
Bulgur je cjelovita pšenična žitarica koja je skuhana, osušena i drobljena, a izgledom podsjeća na kus-kus, kvinoju ili rižu.
Koliko kalorija ima bulgur?
Šalica (182 g) kuhanog bulgura ima 151 kcal, 34 g ugljikohidrata, 6 g proteina, manje od 1 g masti i 8 g vlakana.
Ima li bulgur glutena?
Da, bulgur sadrži gluten pa nije pogodan za osobe koje ga moraju izbjegavati.
Ima li bulgur manje kalorija od riže?
Da, 182 g kuhanog bulgura ima 151 kcal, a ista količina kuhane riže približno 235 kcal.
Kako se kuha bulgur?
Na laganoj vatri sve dok ne upije vodu u kojoj se kuha; manja zrna zahtijevaju kraće vrijeme kuhanja.
Koje vrste bulgura postoje?
Prema veličini zrna četiri vrste: sitna, srednja, grublja i vrlo gruba zrna.
Pomaže li bulgur kod mršavljenja i probave?
Može pomoći: vlakna daju osjećaj sitosti i podržavaju probavu, kao dio uravnotežene prehrane.
Što ti može pomoći
Treba ti praktičan obrok? Pogledaj Juicefast zdrave obroke. Više od 100.000 kupaca već ih je isprobalo.
